Gdje je novac: 10 mogućnosti financiranja EU koje bi hrvatski gradovi i općine trebali pratiti u 2026. godini

Ni po kojem mjerilu, 2026. nije mirna godina za javna ulaganja u Hrvatskoj. S obzirom na to da zemlja još uvijek koristi sredstva iz svojih alokacija u okviru instrumenata EU za oporavak i ulazi u srednju fazu proračunskog ciklusa 2021. – 2027., lokalne vlasti suočavaju se s poznatim paradoksom: novca ima, ali nije sav jednako dostupan niti se isplati tražiti.

Za općine i gradove pitanje više nije postoji li financiranje, već gdje usmjeriti ograničene administrativne kapacitete. U nastavku slijedi praktičan pregled deset kanala financiranja za koje se očekuje da će ove godine biti najvažniji.

1. Financiranje oporavka i otpornosti: Još uvijek se kreće, ali brže

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) ostaje jedan od najizravnijih izvora financiranja, posebno za energetsku obnovu i nadogradnju javne infrastrukture.

Naglasak se prebacuje s planiranja na izvršenje. Projekti koji uključuju škole, upravne zgrade i vrtiće, posebno oni vezani uz energetsku učinkovitost, brzo se odvijaju, često uz stope sufinanciranja koje značajno smanjuju opterećenje lokalnih proračuna.

Ograničenje više nije podobnost, već spremnost. Općine s pripremljenom dokumentacijom napreduju; drugima nedostaju prozori.

2. Kohezijsko financiranje putem ERDF-a: Duga igra

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i dalje podupire najveća ulaganja u infrastrukturu, od modernizacije prometa do poslovnih zona i urbane obnove.

Za razliku od financiranja oporavka, pozivi ERDF-a obično su sporiji i strukturiraniji, ali ostaju ključni za projekte koji prelaze opseg manjih programa bespovratnih sredstava. Za mnoge općine ovo je još uvijek jedini način financiranja višemilijunskih ulaganja u eure.

3. Proširenje socijalnih usluga u okviru ESF+

Manje vidljiv, ali sve relevantniji, jest Europski socijalni fond plus (ESF+) , koji podržava socijalne usluge, obrazovanje i programe uključivosti.

Iako su ovi projekti manji u financijskom smislu, često su lakše dostupni i mogu pomoći općinama u rješavanju demografskih izazova, posebno u manjim ili ruralnim područjima.

4. Urbane inovacije putem Europske urbane inicijative

Za veće gradove, Europska urbana inicijativa (EUI) nudi drugačiju vrstu prilike: financiranje pilot projekata koji testiraju nove pristupe urbanom razvoju.

Poziv za 2026. godinu usmjeren je na prilagodbu klimatskim promjenama i inovacije. Bespovratna sredstva su relativno skromna u usporedbi s infrastrukturnim fondovima, ali vidljivost i potencijal za skaliranje čine ih privlačnima za gradove koji se žele pozicionirati na europskoj razini.

5. Interreg: Prekogranični projekti koji se stvarno kreću

Programi prekogranične suradnje u okviru Interrega ostaju među najpristupačnijim ulaznim točkama za općine.

Projekti s partnerima u Italiji, Sloveniji ili susjednim zemljama zapadnog Balkana i dalje primaju podršku, posebno u turizmu, zaštiti okoliša i regionalnom razvoju.

U praksi su ovi projekti često manje konkurentni od nacionalnih poziva i mogu poslužiti kao odskočna daska za općine s ograničenim iskustvom u financiranju iz EU-a.

6. Ruralna infrastruktura putem Zajedničke poljoprivredne politike

Za općine izvan većih urbanih središta, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) osigurava financiranje osnovne infrastrukture poput cesta, vodovodnih sustava i navodnjavanja.

Iako nisu uvijek definirani kao „razvojno financiranje“, ovi instrumenti ostaju ključni za održavanje i unapređenje ruralnih područja.

7. Digitalizacija: Od prioriteta politike do toka financiranja

Digitalna transformacija prešla je s strateških dokumenata na konkretno financiranje u okviru nacionalnih i programa EU, uključujući Program Digitalna Europa .

Od općina se sve više očekuje ulaganje u usluge e-uprave, podatkovne sustave i povezivost. Financiranje je dostupno, ali projekti zahtijevaju jasniju artikulaciju rezultata nego prethodnih godina.

8. Horizont Europa: Teško, ali ne i nedostižno

Program EU-a za istraživanje i inovacije, Horizont Europa , još se uvijek doživljava kao previše složen za većinu lokalnih samouprava.

Ta se percepcija polako mijenja. Gradovi koji sudjeluju u međunarodnim konzorcijima, posebno na projektima klimatske neutralnosti ili pametnih gradova, počinju pristupati tim sredstvima, često s vanjskim partnerima koji vode proces.

9. Ulaganja u okoliš kroz LIFE

Projekti zaštite okoliša i dalje dobivaju podršku u okviru programa LIFE .

Gospodarenje otpadom, zaštita bioraznolikosti i prilagodba klimatskim promjenama spadaju među područja koja će najvjerojatnije dobiti financiranje. Ti su projekti obično tehnički zahtjevni, ali su usko usklađeni s prioritetima politike EU-a.

10. Financiranje turističke tranzicije: zeleno i digitalno

Turizam ostaje temelj hrvatskog gospodarstva, a financiranje EU-a sve je više vezano uz njegovu transformaciju.

Novi pozivi često povezani sa širim inicijativama EU usmjereni su na održivost, digitalizaciju i otpornost, a ne na širenje. Za općine to znači odmak od tradicionalne infrastrukture prema integriranom upravljanju destinacijama.

Promjena u pristupu

Uzeti zajedno, ovi tokovi financiranja ukazuju na širu promjenu u načinu na koji se novac EU raspoređuje i kako mu treba pristupiti.

Najuspješniji više ne reagiraju na pozive kada se pojave. Umjesto toga, unaprijed razvijaju projekte i usklađuju ih s više izvora financiranja.

U praksi, to često znači kombiniranje instrumenata: korištenje ERDF-a za infrastrukturu, ESF+-a za usluge i financiranje oporavka za energetske komponente unutar istog projekta.

Pitanje kapaciteta

Izazov nije samo financijski. Administrativni kapaciteti i dalje su nejednaki među JLS, a složenost mehanizama financiranja se povećala.

To stvara sve veći jaz između onih koji su sposobni strukturirati i upravljati projektima i onih koji to nisu.

Što će vjerojatno donijeti napredak u 2026. godini

Ako postoji zajednička nit svih programa, to je sljedeće: projekti koji su pripremljeni na vrijeme, jasno definirani i usklađeni s prioritetima EU-a imaju svakako više šanse za uspjeh.

Za lokalne vlasti, situacija je jasna. Mogućnosti su otvorene, ali ne unedogled, i ne za sve podjednako.